Ultra prerađena hrana tovi se, a vi ste na 9 koraka od izbjegavanja

Kažemo vam što se ultra obrađuje, zašto vas deblja i kako ih možete izbjeći: i lakše je nego što zamišljate (mala riječ)

Jeste li od onih koji se neprestano pitajukako smršaviti i opet se ne ugojiti? Ili one koje tražite sagorite više kalorija za manje vremena? Ako jeste, sigurno ste razmislili što biste trebali jesti za doručak da biste smršavili ili što su najbolje vježbe za smanjenje struka. No, niste li shvatili da je prvo što morate učiniti (i možda najvažnije) naučiti čitati naljepnice proizvoda koje kupujete u supermarketu?

Mi konzumiramo proizvode obrađena Y ultra obrađeno gotovo ne sluteći. No, znamo li ih prepoznati? Kako nam opet ne bi dali svinju za zeca, kontaktirali smoJean-Baptiste Boubault, suosnivač El CoCo-a, aplikacija koja nam pomaže identificirati obrađene i ultra obrađeno na vrlo jednostavan način da nam pomogne smršaviti. Objasnio nam je što su i zašto nas čine toviti. 

1-8

Što se ultra obrađuje?

Velika većina sastojaka u proizvodima ultra obrađeno aditivi su različitih vrsta, među kojima su i konzervansi, stabilizatori, emulgatori, veziva, sredstva za zgušnjavanje, arome ili bojila, između ostalih, čija je funkcija proizvod učiniti izgledom, mirisom, okusom i imati teksturu hrane. Također, neki uključuju mikroelementi sintetika za 'pojačavanje' proizvoda.

Da bismo se razumjeli: lepinje, industrijski kolačići, grickalice slano i slatko, žitarice za doručak, kobasice od puretine, hrenovke, pripremljena hrana poput pizza, tjestenina, smrznuta kao Grumenčići, hamburgeri itd. to su obično proizvodi ultra obrađeno.

Debljaju li se ultraprocesirani?

Postoje razne studije koje pokazuju njihova ‘zla djela’. Jedan od najnovijih, objavljen u časopisu Cell Metabolism, zaključio je da se jedu proizvodi ultra obrađeno potiče jesti dodatnih 500 kcal dnevno u usporedbi s ljudima koji se prehranjuju na bazi hrane s manje obrade ili prirodne, dobivši u dva tjedna prosječni kilogram više. Drugo objašnjenje ove razlike u potrošnji kalorija je ta hrana ultra obrađeno Napravljeni su da se lako i brzo konzumiraju, pa jedemo puno više.

Kakve posljedice ima konzumacija ultra prerađenih proizvoda?

Ove vrste hrane uglavnom sadrže puno sol, šećeri ili zasićene masti, kao i velika energetska gustoća i rafinirani ugljikohidrati. Svi oni elementi koji su izravno povezani s povećanjem pretilost, hipertenzija što dovodi do ozbiljni kardiovaskularni problemi ili čak povećanje slučajeva Rak. S druge strane, karakteriziraju ih i oni nedostatak vlakana i prisutnost, u nekim prilikama, kemijski spojevi, kao što su titanov dioksid ili emulgatori koji ozbiljno utječu na naša crijeva, moći izazvati dijabetes ili drugi Metaboličke bolesti.

Jesu li sve obrađene i ultra obrađene loše?

Recimo da sami po sebi nisu loši (ako konzumacija je povremena), ali potencijalno su loši i dokazano je da se prehrana temelji isključivo na proizvodima ultra obrađeno štetno je za zdravlje. Ako općenito imamo a uravnotežiti dijetu a konzumiramo redovito voće, povrće i vlakna ne bismo trebali imati problema. Ali istina je da ne bismo trebali zloupotrijebiti ove proizvode i trebali bismo pokušati pronaći zdravije alternative.

Koja je razlika između prerađene hrane i ultra prerađene hrane?

Neprerađena ili minimalno obrađena hrana su svježa hrana (voće, povrće, sjeme, žitarice, mahunarke, riba i meso, jaja ...) i hrana s vrlo niskim stupnjem prerade poput smrznutog voća i povrća, pasteriziranog mlijeka, prirodnih jogurta, pržene kave, brašna od žitarica ili tjestenine. Prerađeni kulinarski sastojci su zdrobljena, prešana ili mljevena hrana Koriste se uglavnom kao osnova za kuhanje ili za začin (sol, šećer, maslac, smeđi šećer, med, javorov sirup, biljna ulja, ocat ...). Treće nalazimo lprerađena hrana, koja bi se konzervirala i napokon pronađemo hranu ultra obrađeno. Ovdje stavljamo ostatak hrane koju obično nalazimo u supermarketu, "negativci iz skupine". Oni su industrijski proizvodi s više od pet sastojaka općenito koji su bili izloženi neprirodnim procesima... Ovdje ćemo naći lepinje, industrijske kekse, slane i slatke grickalice, žitarice za doručak, kobasice od puretine, kobasice, pripremljenu hranu poput pizza, tjestenine, smrznute hrane poput grumenčića, hamburgera ...

I ... zar se nikad ne mogu prepustiti sebi?

Najbolja alternativa prerađenoj i ultra prerađenoj hrani je konzumacija svježe hrane koju sami kuhamo s prirodnim sastojcima, iako u supermarketu možemo pronaći i zdrave konzervirane ili svježe zapakirane alternative koje su zdrave i jednostavne za pripremu. Moramo odabrati najbolju alternativu dobro pogledajte sastojke i nutritivne tablice koje nalazimo na pakiranju. I upravo zato što znamo da to nije lak zadatak, zato i postoji aplikacija El CoCo koja nam informacije daje na jednostavniji i jasniji način.

Možete li čitati naljepnice?

CoCo je koristan jer nedostaje informacija i znanja općenito o nomenklaturi, označavanju i prehrambenim tablicama proizvoda koje smo pronašli u supermarketu. Većina potrošača nema znanje o prehrani i ne znaju prepoznati mnoge komponente onoga što kupujemo. Vodimo se sloganima koji obećavaju 'niskokaloričnu' ili 'bez dodavanja šećera', kada to nije u potpunosti točno.

Kako APP radi kako bi se izbjeglo ultra obrađivanje?

El Coco je besplatna aplikacija koja potrošačima omogućuje poznavati prehrambenu kvalitetu i stupanj obrade proizvoda koju ćete konzumirati na jednostavan i razumljiv način. Samo moram skenirati s mobilnim crtičnim kodom proizvoda i moći ćemo vidjeti, s jedne strane, stvarne nutritivne podatke o hrani temeljene na međunarodnom sustavu znanstvenih kvalifikacija Nutriscore: s obojenim semaforom koji ide od najzdravijeg (zelenog) do najmanjeg (crvenog). S druge strane, svoj stupanj obrade označava numeričkim rangiranjem Ne ići: od 1 (ništa nije obrađeno) do 4 (ultra obrađeni proizvodi i ne preporučuju se za redovnu konzumaciju).